Human Rights Watch: EU i UK ne bi trebali koristiti Balkan kao ‘skladište za migrante’

EU i UK su obje poduzele korake ka obradi zahtjeva migranata van svojih granica, nastojeći se nositi s porastom dolazaka koji je postao ključno političko pitanje, piše AP.

EU je u martu usvojila mjeru kojom se članicama omogućava da obrađuju migrante van granica bloka od 27 zemalja, dok je britanski premijer Keir Starmer najavio da je njegova vlada otvorila pregovore s više zemalja o uspostavljanju "centara za povratak" za odbijene tražioce azila koji bi tamo čekali deportaciju.

Nije imenovao zemlje s kojima se vode pregovori, ali Balkan izgleda kao vjerovatan partner. Starmer je najavu dao tokom posjete Albaniji — koja već ima centre za povratak migranata u saradnji s Italijom — a njegova vlada je nedavno predstavila paket investicija vrijedan šest milijardi eura za Sjevernu Makedoniju.

"Umjesto da tretiraju Balkan kao skladište za migrante, EU i UK mogli bi igrati važnu ulogu u podršci razvoju funkcionalnih sistema azila i boljih okvira za zaštitu prava migranata", navodi HRW.

Organizacija navodi primjer Bosne i Hercegovine, zemlje koja se "već koristi kao odlagalište za ljude koji se slučajno nađu u tranzitu ka EU", kako je rekao Hugh Williamson, direktor HRW-a za Evropu i Centralnu Aziju.

"Dodavanje odbijenih tražilaca azila iz Velike Britanije, ili potencijalno iz EU, u već problematični sistem pritvora u Bosni samo bi pogoršalo postojeće probleme i povećalo kršenja ljudskih prava", rekao je Williamson u saopćenju, dodajući da pritvorenici u bosanskim centrima imaju ograničen pristup advokatima i drugim osnovnim pravima.

BiH je 2023. godine dodijelila izbjeglički status samo četvorici od ukupno 147 podnosilaca zahtjeva, a tražioci azila često čekaju mjesecima "praktično bez ikakvih prava" na donošenje odluke, navodi organizacija.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad